O OPĆINI ČELIĆ

Prirodne karakteristike, historija i osnovni podaci o Općini Čelić

Čelić je grad i općina u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, smještena na brežuljkastim i blago brdovitim padinama Majevice i dijelovima ravne Posavine.

Općina obuhvata površinu od 136,8 km², a prema Popisu stanovništva iz 2013. godine na njenom području živjelo je 10.502 stanovnika. Čelić je sastavni dio Tuzlanskog kantona.

Općina Čelić graniči sa općinom Lopare na istoku, Brčko distriktom Bosne i Hercegovine na sjeveru, gradom Srebrenik na zapadu i gradom Tuzla na jugu.

Administrativni, kulturni i privredni centar općine je naselje Čelić, smješteno na putnom pravcu Tuzla–Brčko, na području gdje se sastaju rijeke Šibošnica i Gnjica.

136,8 km²

Površina Općine

10.502

Stanovnika prema Popisu 2013.

140–711 m

Nadmorska visina

Tuzlanski kanton

Administrativna pripadnost

Prirodne karakteristike

Brežuljkasti i blago brdoviti obronci planine Majevice, nadmorske visine od približno 140 do 711 metara, uz umjereno kontinentalnu klimu, predstavljaju dobre preduslove za razvoj poljoprivrede.

Područje Općine posebno je pogodno za uzgoj voća, žitarica i povrća. Čelić je naročito poznat po jagodastom voću, koje predstavlja prepoznatljiv brend i dugu tradiciju ovog kraja.

Hidrografsku okosnicu Općine čine rijeke Šibošnica i Gnjica. Šibošnica nastaje spajanjem Drijenačke rijeke i Piperke, a njene pritoke su Humački, Vlaštački i Brnjički potok te Orahovica. Gnjica protiče iz pravca Lopara, a obje rijeke pripadaju slivu Save.

Naseljena mjesta

Područje Općine Čelić čine sljedeća naseljena mjesta:

Čelić
Brezje
Brnjik
Drijenča
Humci
Sitari
Lukavica
Miladići
Nahvioci
Ratkovići
Šibošnica
Velino Selo
Visori
Vražići

Historija Općine Čelić

Područje današnje Općine Čelić ima dugu historiju, o čemu svjedoče materijalni ostaci iz kamenog doba, nekropole stećaka, objekti iz osmanskog perioda i primjeri tradicionalnog narodnog graditeljstva.

Početkom devedesetih godina područje današnje Općine Čelić nalazilo se u sastavu tadašnje općine Lopare.

Privremena skupština, koju su činili odbornici bošnjačkog i hrvatskog naroda te predstavnici mjesnih zajednica, 2. novembra 1991. godine donijela je odluku o raspisivanju referenduma o izdvajanju ovog područja iz tadašnje Općine Lopare.

Referendum je održan 17. i 18. novembra 1991. godine. Prema podacima navedenim na ranijoj službenoj stranici Općine, više od 99% učesnika referenduma podržalo je izdvajanje i formiranje Općine Čelić.

Nakon referenduma pristupilo se izradi elaborata o ekonomskoj opravdanosti formiranja nove općine.

Tokom ratnog perioda uspostavljani su organi civilne vlasti na ovom području, a Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine je 10. marta 1994. godine donijelo Uredbu sa zakonskom snagom o obrazovanju Općine Čelić.

Obrazovanje

Na području Općine djeluju tri osnovne i jedna srednja škola.

Najstarija obrazovna institucija je Osnovna škola „Čelić“, koja prema podacima stare općinske stranice postoji od 1886. godine.

Pored nje djeluju Osnovna škola „Vražići“, Osnovna škola „Humci“, područna škola u Šibošnici te Mješovita srednja škola „Čelić“.

Sport

Na području Općine djeluju sportski kolektivi i udruženja, među kojima su:

NK Čelić
NK Vražići 92
NK Ratkovići
OKI Čelić